LI. katalog muzejskih zbirki

Karte vojnogeografskih instituta u Hrvatskom povijesnom muzeju

Pred Vama je LI. katalog muzejskih zbirki pod nazivom Karte vojnogeografskih instituta u Hrvatskom povijesnom muzeju. Izradi e-kataloga Kartografske zbirke prionulo se, među ostalim, i radi specifičnih uvjeta rada koji su obilježili 2020. godinu – pandemija uzrokovana virusom COVID-19 te potres koji je u ožujku 2020. godine oštetio palaču Hrvatskoga povijesnog muzeja – što je rezultiralo nedostupnošću muzeja javnosti. S obzirom na navedene uzroke te poslanje i djelovanje muzeja koje je, među ostalim, usmjereno na programe digitalizacije, katalog Karte vojnogeografskih instituta u Hrvatskom povijesnom muzeju prvi je katalog muzejskih zbirki, specijalizirano izdanje Hrvatskoga povijesnog muzeja, u e-obliku.

Cilj je e-kataloga postupkom digitalizacije i stručnom obradom prezentirati topografske i tematske karte te planove i atlase u izdanju dvaju vojnogeografskih instituta, u Beču i Beogradu, kao vrijedne povijesne izvore. Ovakav tip kartografske građe različite provenijencije čini veći dio fundusa Kartografske zbirke, koja do sada nije izlagana niti objavljivana. Topografske karte iz fundusa slabo su poznate znanstvenicima i stručnjacima, a gotovo su u cijelosti nepoznate široj javnosti. E-katalog Zbirke korisnicima pruža jedinstven pristup informacijama, dopuštajući korisniku da sam odabere sadržaj za pretraživanje, s ciljem popularizacije kartografske građe, ali uz očuvanje kulturno-povijesne baštine i zaštite originalnih muzejskih predmeta. Također, nastoji se ukazati na inovativan i moderan način prikaza dvodimenzionalne muzejske građe s pomoću korištenja suvremenih tehnologija.

Kao suvremeni način prikazivanja kartografske građe, primjerice katastarskih planova i topografskih karata iz 18. i 19. stoljeća, može se izdvojiti portal Mapire.eu.^[1] Spomenuta baza podataka sadržava i digitaliziranu kartografsku građu iz razdoblja Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije, a čiji se prikazi vizualno mogu projicirati preko današnje satelitske snimke. Nadalje, mogu se spomenuti i pojedine digitalizirane topografske karte u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta, a koje su dostupne na stranicama austrijske nacionalne knjižnice.^[2] U Republici Hrvatskoj pojedine kulturne ustanove, poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, digitalizirale su u manjem broju kartografsku građu u izdanju bečkoga Instituta koja se može pronaći na portalu digitalna.nsk.hr.^[3] Uz spomenute inozemne i tuzemne portale te baze podataka, ovim su katalogom na jednom mjestu objavljeni mnogobrojni te raznovrsni kartografski prikazi u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču, ali i Vojnogeografskoga instituta u Beogradu, čime je cjelovitije prikazan i rad navedenih institucija, ali i dio fundusa Kartografske zbirke Hrvatskoga povijesnog muzeja.

Topografske, ali i tematske karte s današnjega gledišta predstavljaju vrijednu povijesnu građu jer, osim mnoštva informacija i podataka koje prezentiraju, važna je i njihova dokumentarna, kao i umjetnička vrijednost. Iako su pojedine karte prezentirane u ovom e-katalogu starije od 200 godina, iz njih su, uz temeljne postavke kartografije, poput načina izrade i proučavanja karata te vremenske i prostorne orijentacije, uočljiva prirodna, ali i društveno-geografska obilježja, na temelju kojih  se mogu pratiti promjene u povijesnom i upravno-teritorijalnom ustrojstvu Hrvatske (npr. državne, županijske i općinske granice), potom promjene geografskih imena odnosno toponima, sustavno povećanje i razvoj infrastrukturne te prometne mreže (gradovi, naselja i/ili prometnice) i slično.

Struktura kataloga je sljedeća:

• Izdanja vojnogeografskih instituta u Kartografskoj zbirci Hrvatskoga povijesnog muzeja naziv je dijela kataloga koji predstavlja uvod u fundus Kartografske zbirke Hrvatskoga povijesnog muzeja s naglaskom na topografske i tematske karte i njihovu provenijenciju te ciljeve koji su ostvareni radom na ovom katalogu. Nadalje, prikazan je svojevrstan povijesni pregled razvoja topografskih izmjera te izrade topografskih i katastarskih karata od sredine 18. stoljeća do 1980-ih godina pod upravom Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču i Vojnogeografskoga instituta u Beogradu, opisujući na koji su način topografske izmjere ostavile traga i na hrvatskim zemljama u navedenom razdoblju. Također, predviđa se mogućnost nadopune i povezivanja dokumentarne i likovne građe iz fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja.
• Katalog korisnicima omogućuje odabir pregleda i pretraživanja digitalizirane kartografske građe koja uključuje 154 kataloških jedinica s izdvojenom podjelom na izdanja Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču te na izdanja Vojnogeografskoga instituta u Beogradu. Također, pomoćnim vizualnim alatom omogućeno je lakše snalaženje i vizualno pretraživanje karata. Nadalje, u sklopu Kataloga nalazi se i pretraživač vrste obuhvaćene građe, primjerice topografskih i tematskih karata, atlasa i planova, s priručnikom te na kraju sa zemljopisnom i vremenskom odrednicom. Kod pretraživanja zemljopisne odrednice, korisniku je ponuđena lista gradova i manjih mjesta prikazanih na topografskim listovima na području Hrvatske, a koji ujedno svjedoče o topografskim izmjerama te teritorijalnim izmjenama kroz povijest. Prilikom katalogizacije kartografske građe primijenjena je sadržajna podjela geografskih karata na topografske karte i na tematske karte. U Zbirci se čuva velik broj specijalnih karata ili specijalki, nastalih krajem 19. stoljeća, za cijelo područje Austro-Ugarske Monarhije, u mjerilu 1 : 75 000, koje podjelom pripadaju topografskim kartama te su na taj način i katalogizirane.

• Redakcijski podatci o kartama, poput naslova na njemačkom, talijanskom ili srpskom jeziku, a pisani različitim pismima (latinica, gotica, ćirilica), izvorno su preuzeti s jedinica kartografske građe, dok je opisni naslov pisan hrvatskim jezikom na latinici.
• Naziv izdavača, poput Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču, preuzet je s jedinica kartografske građe u izvornom obliku (K.u.k. Militärgeographisches Institut). Iako je Vojnogeografski institut u Beogradu tijekom povijesti često mijenjao svoj službeni naziv, što je vidljivo na pojedinim topografskim kartama (npr. Vojnogeografski institut Kraljevine Jugoslavije; Geografski institut JNA; Vojnogeografski institut), usvojeni je naziv korporativnoga tijela Vojnogeografski institut.
• Pri determinaciji autora karata korišten je vojni almanah i šematizam (Militär-Almanach / Militär-Schematismus des österreischischen Kaiserthums) za razdoblje od 1791. do 1914. godine zbog ustanovljivanja činova i dužnosti časnika, mjernika i inženjera zaposlenih pri Carskom i kraljevskom Vojnogeografskom institutu u Beču koji su sudjelovali na topografskim izmjerama i poslije na izradi topografskih karata te čija su imena zabilježena na kartama.
• U predmetnom opisu te prilikom kontekstualizacije sadržaja kartografskoga prikaza nekadašnji njemački nazivi za pojedine gradove, mjesta i lokacije pisani su kombinacijom njemačkoga jezika i jezika govornoga područja prezentirane građe, s obzirom na to da se radi o izdanjima Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču.
• Stručnoj obradi novijih topografskih karata, tiskanih nakon Prvoga svjetskog rata, pristupljeno je na suvremeniji način, jednostavnijim predmetnim opisom, navođenjem samo naslova i nomenklature lista pojedinih topografskih karata. Razlog tomu kartografske su promjene koje su se odvijale s vremenom, primjerice od napuštanja zastarjeloga načina izrade kartografskih prikaza, zatim promjene u načinu prikazivanja reljefnih oblika (metoda šrafiranja zamijenjena je metodom sjenčanja i/ili izohipsa) i toponomastičkih promjena kroz povijest, do naziva i nomenklatura koji postaju sastavni dio lista svake topografske karte. Suvremenije topografske karte ne podliježu istim načinima opisa i obrade kao što je to slučaj s austrijskim topografskim kartama koje su bile u začetku razvoja svjetske topografije.

U svrhu prezentacije i povijesne kontekstualizacije, LI. katalog muzejskih zbirki Karte vojnogeografskih instituta u Hrvatskom povijesnom muzeju predviđa se nadopunjivati novoprikupljenim kartografskim prikazima u izdanju Carskoga i kraljevskog Vojnogeografskog instituta u Beču i Vojnogeografskoga instituta u Beogradu, ali i ilustrirati grafičkim listovima u izdanju bečkoga Instituta s prikazom onodobnih povijesnih događaja i osoba iz Zbirke slika, grafika i skulptura Hrvatskoga povijesnog muzeja, što će pridonijeti široj povijesnoj kontekstualizaciji ove specifične građe.

Ostvarivanje dostupnosti fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja urodilo je objavom prvog kataloga muzejskih zbirki dostupnog isključivo u elektroničkom obliku. Proces digitalizacije kartografske građe bio je od presudnog značaja za znanstvenu i stručnu obradu te objavljivanje ove specifične vrste muzejskih predmeta. Slijedeći pozitivne primjere europskih baštinskih institucija te rad geoinformacijskih sustava, uočili smo da su elektronička izdanja, za razliku od tiskanih kataloga, najpogodnija za ovakvu vrstu građe što istovremeno njihovo pretraživanje čini dostupnijima. U tom pogledu, zahvaljujem se na suradnji Ivi Klobučar Srbić (lektura tekstova), Borisu Blažini (prijevod tekstova na engleski jezik) i Anji Batini (savjeti i pomoć u preračunu mjerila u današnji Međunarodni sustav jedinica). Također, posebice se zahvaljujem muzejskim kolegicama, ravnateljici Matei Brstilo Rešetar, Zdenki Šinkić i Jeleni Balog Vojak (savjeti i pomoć za oblikovanje kataloga), Ivani Asić (fotografiranje građe), Maji Mladinov (prijevod pojedinačnih pojmova) te ostalim kolegama koji su svojim radom doprinijeli realizaciji LI. kataloga muzejskih zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja.

Iva Katarina Vukičević, autorica

 
 

Popis kratica:

JNA – Jugoslavenska narodna armija
NDH – Nezavisna Država Hrvatska
Lit. – literatura
st. – stoljeće
pol. – polovica
str. – stranica
col. – colonne (franc.): stupac
g. l. – gore lijevo
d. l. – dolje lijevo
g. d. – gore desno
d. d. – dolje desno
sign. – signatura

^[1] https://maps.arcanum.com/en/

^[2] https://www.onb.ac.at/

^[3] https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=list&find=k.u.k.&mr%5B553141%5D=a&mr%5B528443%5D=a