Papir, višebojni tisak; 80 × 91 cm; u mjerilu 1 : 100 000; g. d. naslov karte: „KARTA / KRALJEVINE JUGOSLAVIJE / I / SUSEDNIH POKRAJINA / OD GEODETSKOG GEENRALA / S. P. BOŠKOVIĆA / NAČELNIKA VOJNOG GEOGRAFSKOG INSTITUTA“; g. l.: „Preporučio Gl. Prosvetni Savet i odobrio G. Ministar Prosvete za upotrebu po svim školama.“; d. l. mjerilo karte, hipsometrijska ljestvica boja i tumač znakova; ispod okvira karte: „Sva prava reprodukcije zadržava autor.“ i podatak o ispravljenom i dopunjenom izdanju iz 1935.; d. d.: „Reproduktovano u Vojnom Geografskom Institutu Beograd.“
Zatečeno u Muzeju.
HPM/PMH-22882
Detaljna karta Kraljevine Jugoslavije i susjednih pokrajina s označenom državnom granicom, granicama banovina, kotarskom (sreskom) granicom, prometnicama, vodenim tokovima i naseljima. U listopadu 1929. kralj Aleksandar Karađorđević potpisao je Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja. Spomenutim zakonom promijenjen je naziv države u Kraljevina Jugoslavija, a osnivanjem devet banovina (Dravske, Savske, Primorske, Dunavske, Vrbaske, Drinske, Zetske, Moravske i Vardarske) uspostavljena je nova upravno-teritorijalna podjela. Godine 1931. uvedene su određene teritorijalne promjene unutar spomenutih banovina: Savskoj banovini pripojeni su kotari Vukovar, Vinkovci, Županja i Čabar, područje Srijema podijeljeno je između Savske i Dunavske banovine, a Primorskoj banovini priključen je kotar Korčula.
