Papir, višebojni tisak; 68,5 × 49 cm; u mjerilu 1 : 100 000; g. d. na pojedinim listovima bilješka: „POVERLJIVA KARTA“; d. l. na pojedinim listovima bilješke: „Izdanje Vojnogeografskog instituta“, „Izdanje Geografskog instituta JNA“, „Reproduktovao G.I. JA 1949 g“, „Reproduktovao G.I. JA 1950 g.“, „Reproduktovao G. I. J. A. 1951 g.“; „Gaus-Krigerova mreža na ovoj karti nije identična / sa kilometarskom mrežom na karti 1:200 000“, „Geografske koordinate na pomorskim kartama / i na sekcijama izdanja GIJA nisu identične“, „Ne postoji kart. original. Karta je izrađena / reproduktovanjem postojecih karata ranijih izdanja“; d. d. tumač znakova i popis kratica.
Zatečeno u Muzeju.
HPM-88696 – HPM-88735, HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
Pedeset i jedan dopunjeni list topografskih karata s prikazom teritorija Federativne Narodne Republike Jugoslavije izdan je tijekom 1950-ih i 1960-ih na osnovi reambulacije iz 1930-ih godina. Vojnogeografski institut započeo je 1920. izrađivati i tiskati prve topografske karte hrvatskoga teritorija u mjerilu 1 : 100 000. S obzirom na to da je područje današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine bilo dijelom Austro-Ugarske Monarhije, kao osnovica za izradu novih karata poslužile su topografske karte bečkoga Instituta u mjerilu 1 : 75 000 koje su s vremenom izmijenjene i dopunjene. Nove karte tiskane su u četirima bojama: plavom bojom označena je hidrografija, smeđom reljefni oblici, zelenom vegetacija, a ostatak topografskih simbola označen je crnim spektrom. Uz cjelovit i detaljan pregled hrvatskoga teritorija, na izmijenjenim kartama ispravljeni su i mnogi netočno navedeni toponimi, što je bio čest slučaj na specijalnim kartama u izdanju Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču. Listovi topografskih karata Vojnogeografskoga instituta, izdani tijekom 1960-ih, u gornjem dijelu lista nose oznaku „povjerljivo“, a svaki primjerak lista ima i svoj evidencijski broj. Oznaku „službeno“ imaju listovi izdani do 1970-ih godina, a oznaku „interno“ listovi izdani od 1970-ih godina i kasnije. Umnožavanje reprodukcijskih originalnih karata bilo je strogo zabranjeno. Od prikazanih listova topografskih karata veći je broj zatečen u Muzeju (HPM-88696 – HPM-88735), a dok ih je nekolicina darovana (HPM-88892 – HPM-88897, HPM-88914 – HPM-88916, HPM-88935 – HPM-88936).
