Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.

Detaljna karta Bjelovarsko-križevačke županije koja se sastoji od 16 listova s označenom županijskom granicom te toponimima okolnih mjesta s vidljivom infrastrukturnom mrežom. Na teritoriju nekadašnjega Varaždinskoga generalata, koji je ukinut 1871. i integriran u sastav civilne Hrvatske, osnovana je Bjelovarska županija sa sjedištem u gradu Bjelovaru. Područje Križevačke i Bjelovarske županije spojeno je Zakonom ob ustroju županijah i kotarih a koji propisuje novi upravno-teritorijalni ustroj županija s podjelom na kotareve iz 1886. u jednu županiju, Bjelovarsko-križevačku koja je uz Bjelovar obuhvaćala i gradove Križevce te Ivanić. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije donesena je Naredba kojom se opredieljuje broj i teritorijalni opseg upravnih kotarah i sjedišta kotarskih oblastih u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kojom je definirano sljedeće: Bjelovarsko-križevačka županija podijeljena je na sedam kotareva (Bjelovar, Đurđevac, Koprivnica, Grubišno Polje, Garešnica, Križ te Križevci), županiju uz gradove Bjelovar, Križevce i Ivanić čini i grad Koprivnica, a općine Kutina i Popovača pripojene su kotaru Križ, o čemu svjedoči i pomicanje južne granice Bjelovarsko-križevačke županije na rijeku Ilovu, tj. Lonju, što je vidljivo i na samoj karti.