HRVATSKI POVIJESNI
MUZEJ

Karta Hrvatskoga primorja i Like

K.u.k. Militӓrgeographisches Institut, Beč, od 1801. do 1900.

Papir, tisak; 33,6 × 47,1 cm; u mjerilu 1 : 288 000; d. d. rukom napisano „Gospić“; na poleđini karte otisak provenijencije karte: „ARHEOL.-HISTOR. / NAR. MUZEJ / ZAGREB“.

Preuzeto iz Arheološko-historijskoga odjela Narodnoga muzeja u Zagrebu.

HPM/PMH-9647

Otvori galeriju

Na karti je prikazan dio Hrvatskoga primorja (pravac Senj‒Karlobag) i središnje Like s označenom prometnom mrežom i vidljivim jednim dijelom Jozefinske ceste, pravac Senj‒Jezerane. Jozefinska cesta, duljine 113 km, koja je ime dobila po rimsko-njemačkom caru Josipu II., građena je u razdoblju od 1770. do 1779. s osnovnom zadaćom povezivanja gradova Karlovca i Senja preko Duge Rese, Generalskoga Stola, Josipdola, Jezerana i Brinja te prijevoja Vratnik na Velebitu.

Izvori / literatura: Jozefinska cesta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29402 (29.4.2021.)
E-katalog financiran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.
2021. © Hrvatski povijesni muzej. Sva prava pridržana. | Impressum
Digitalni razvoj: Nikola Vidović
error: Sadržaj je zaštićen!

Hrvatski povijesni muzej

Karta Hrvatskoga primorja i Like

Opis:

Na karti je prikazan dio Hrvatskoga primorja (pravac Senj‒Karlobag) i središnje Like s označenom prometnom mrežom i vidljivim jednim dijelom Jozefinske ceste, pravac Senj‒Jezerane. Jozefinska cesta, duljine 113 km, koja je ime dobila po rimsko-njemačkom caru Josipu II., građena je u razdoblju od 1770. do 1779. s osnovnom zadaćom povezivanja gradova Karlovca i Senja preko Duge Rese, Generalskoga Stola, Josipdola, Jezerana i Brinja te prijevoja Vratnik na Velebitu.

Inventarni broj:
HPM/PMH-9647