Karta s prikazom pokreta srpske kraljevske vojske na području sliva rijeke Bregalnice u Sjevernoj Makedoniji prilikom povlačenja prema Krfu i Solunu tijekom Prvoga svjetskog rata 1915./1916. U razdoblju Prvoga svjetskog rata, tijekom evakuacije i preseljenja 1915. u Kragujevac, Vranje, Ćupriju i Kraljevo, Vojnogeografski institut intenzivno je radio na tiskanju novih karata (npr. Karta jugoslavenskih zemalja u mjerilu 1 : 200 000). Krajem  iste godine Institut je zajedno s Vrhovnim vojnim zapovjedništvom evakuiran prema Skadru. Po dolasku u Skadar odmah se započelo s formiranjem i organizacijom rada kartografske radionice, gdje su tiskane četiri sekcije karte s prikazom Albanskoga primorja u mjerilu 1 : 150 000. Osoblje, ali i logistički dio Vojnogeografskoga instituta ubrzo su preko Shëngjina (prije Medova, Albanija) krenuli prema grčkom otoku Krfu. Dolaskom na Krf unajmljeni su tiskarski strojevi jer je gotovo cjelokupna imovina Instituta bila izgubljena ili uništena. Prve karte nastale u novoj kartografskoj radionici bile su sekcije karte zemalja jugoistočne Europe u mjerilu 1 : 200 000. Godine 1916. u Solunu je osnovan i foto odjel s 13 slikara, 10 fotografa i šest kinooperatera pod upravom Vojnogeografskoga instituta. Solunska kartografska radionica bila je jedina specijalizirana ustanova takve vrste na solunskom bojištu koja je u svega nekoliko godina izradila više od 1500 otisaka karata. U razdoblju 1914.–1918. Institut je izrađivao karte područja duž cijele linije razmještaja srpske vojske na balkanskom ratištu, a u kasnijoj fazi rata poseban je naglasak stavljen na kartiranje solunske bojišnice, tj. područja Krfa i Soluna, kada su prvi put korištene i  aerofotogrametrijske snimke. Završetkom rata te početkom siječnja 1919. kartografska je radionica Vojnogeografskoga instituta vraćena željeznicom iz Soluna preko Dubrovnika u Beograd.