HRVATSKI POVIJESNI
MUZEJ

List „Trst“ iz topografske karte Federativne Narodne Republike Jugoslavije

Vojnogeografski institut, Beograd, 1953.

Papir, višebojni tisak; 98 × 68,3 cm; papir, šapirografiranje; 17 listova; u mjerilu 1 : 50 000; naslov lista: „Trst“; d. l. podatak o tisku: „Reproduktovao G. I. J. N. A. 1953 g.“; g. l. okrugli pečat: „FEDERATIVNA NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA / DRŽAVNI SEKRETARIJAT ZA INOSTRANE POSLOVE“; d. l. tumač znakova i popis kratica

Otkupljeno 2016.

HPM-102518

Otvori galeriju

List „Trst“ iz detaljne topografske karte Federativne Narodne Republike Jugoslavije u mjerilu 1 : 50 000 (prvo izdanje objavljeno je 1950.) prikazuje područje Slobodnoga Teritorija Trsta (STT), Slovenskoga primorja i sjeverozapadne Istre. Na listu su, uz državnu granicu, označene granice Zone A i Zone B te tzv. Morganova linija. Područje Trsta, Slovenskoga primorja i sjeverozapadne Istre dobilo je poseban međunarodnopravni status temeljem mirovnoga ugovora potpisanog između pobjedničkih sila i Italije u Parizu 10. veljače 1947., nakon Drugoga svjetskog rata. Ugovorom je osnovan „Slobodni Teritorij Trsta“ s površinom od 736 km2, podijeljen na dvije zone: zonu A, površine 220 km2 (Trst s okolicom od Devina do Milja), pod angloameričkom vojnom upravom, te zonu B, površine 516 km2 (kotari Kopar i Buje), pod jugoslavenskom vojnom upravom. Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je privremeni režim uprave STT-a koji je potrajao do 1954. Godine 1953. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija donijele su odluku o povlačenju i predaji Zone A Italiji, što je rezultiralo zaoštravanjem jugoslavensko-talijanskih odnosa uzduž državne granice, odnosno Tršćanskom krizom. Pregovori o razgraničenju između Italije i Jugoslavije započeti su u veljači 1954., a završeni su u listopadu iste godine Londonskim memorandumom, kojim je STT ukinut i podijeljen na način da je Jugoslaviji pripala cijela Zona B i 11,5 km2 Zone A. Italija nije ratificirala Memorandum te su granični odnosi dviju država riješeni u Osimu u studenom 1975. Osimski sporazumi stupili su na snagu 1977. nakon ratifikacije, a obveze sporazuma nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije preuzele su Hrvatska i Slovenija. Uz list karte privezana je kopija nacrta Londonskoga memoranduma pod naslovom „MEMORANDUM O SAGLASNOSTI IZMEDJU VLADA / ITALIJE, UJEDINJENJE KRALJEVINE, SJEDINJENIH / DRŽAVA I JUGOSLAVIJE O SLOBODNOJ TERITO- / RIJI TRSTA“, sastavljen u osam točaka, te dva priloga: „PRILOG I. / Uz Memorandum o saglasnosti  između Vlade Italije, / U.K. , S.A.D i Jugoslavije o Slobodnoj teritoriji Trsta, / parafiran u Londonu 5. oktobra 1954 godine.“; „PRILOG II. / SPECIJALNI STATUT“.

Izvori / literatura: „Slobodni Teritorij Trsta (STT)“, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2523 (22.3.2021.) „Osimski sporazumi“, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1972 (22.3.2021.) „Londonski memorandum (Memorandum o suglasnosti između vlada Italije, Ujedinjenoga Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Jugoslavije o Slobodnom Teritoriju Trsta)“, http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1563 (22.3.2021.)
E-katalog financiran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.
2021. © Hrvatski povijesni muzej. Sva prava pridržana. | Impressum
Digitalni razvoj: Nikola Vidović
error: Sadržaj je zaštićen!

Hrvatski povijesni muzej

List „Trst“ iz topografske karte Federativne Narodne Republike Jugoslavije

Opis:

List „Trst“ iz detaljne topografske karte Federativne Narodne Republike Jugoslavije u mjerilu 1 : 50 000 (prvo izdanje objavljeno je 1950.) prikazuje područje Slobodnoga Teritorija Trsta (STT), Slovenskoga primorja i sjeverozapadne Istre. Na listu su, uz državnu granicu, označene granice Zone A i Zone B te tzv. Morganova linija. Područje Trsta, Slovenskoga primorja i sjeverozapadne Istre dobilo je poseban međunarodnopravni status temeljem mirovnoga ugovora potpisanog između pobjedničkih sila i Italije u Parizu 10. veljače 1947., nakon Drugoga svjetskog rata. Ugovorom je osnovan „Slobodni Teritorij Trsta“ s površinom od 736 km2, podijeljen na dvije zone: zonu A, površine 220 km2 (Trst s okolicom od Devina do Milja), pod angloameričkom vojnom upravom, te zonu B, površine 516 km2 (kotari Kopar i Buje), pod jugoslavenskom vojnom upravom. Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je privremeni režim uprave STT-a koji je potrajao do 1954. Godine 1953. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija donijele su odluku o povlačenju i predaji Zone A Italiji, što je rezultiralo zaoštravanjem jugoslavensko-talijanskih odnosa uzduž državne granice, odnosno Tršćanskom krizom. Pregovori o razgraničenju između Italije i Jugoslavije započeti su u veljači 1954., a završeni su u listopadu iste godine Londonskim memorandumom, kojim je STT ukinut i podijeljen na način da je Jugoslaviji pripala cijela Zona B i 11,5 km2 Zone A. Italija nije ratificirala Memorandum te su granični odnosi dviju država riješeni u Osimu u studenom 1975. Osimski sporazumi stupili su na snagu 1977. nakon ratifikacije, a obveze sporazuma nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije preuzele su Hrvatska i Slovenija. Uz list karte privezana je kopija nacrta Londonskoga memoranduma pod naslovom „MEMORANDUM O SAGLASNOSTI IZMEDJU VLADA / ITALIJE, UJEDINJENJE KRALJEVINE, SJEDINJENIH / DRŽAVA I JUGOSLAVIJE O SLOBODNOJ TERITO- / RIJI TRSTA“, sastavljen u osam točaka, te dva priloga: „PRILOG I. / Uz Memorandum o saglasnosti  između Vlade Italije, / U.K. , S.A.D i Jugoslavije o Slobodnoj teritoriji Trsta, / parafiran u Londonu 5. oktobra 1954 godine.“; „PRILOG II. / SPECIJALNI STATUT“.

Inventarni broj:
HPM-102518