HRVATSKI POVIJESNI
MUZEJ

Opća karta Austrijskoga Carstva

Autor: Josef von Scheda, K.u.k. Militärgeographisches Institut, Beč, 1856.

Spremnica: karton, lijepljenje, karta: papir na platnu, tisak; 49,7 × 56,5 cm; u mjerilu 1 : 576 000; na koricama sveska: „GENERAL-KARTE / von / Oesterreichischen / Monarchie / von / J. SCHEDA“; na naslovnom listu naslov karte: „GENERAL-KARTE / DES / OESTERREICHISCHEN KAISERSTAATES / MIT EINEM GROSSEN THEILE DER ANGRENZENDEN LÄNDER“; ispod naslova tekst s posvetom caru Franji Josipu I.: „SEINER KAISERL. KÖNIGL. APOSTOLISCHEN MAJESTÄT / FRANZ JOSEF DEM ERSTEN / KAISER VON OESTERREICH, &. &. &. / IN ALLERTIEFSTER EHRFURCHT GEWIDMET. / IM K. K. MILITÄRISCH – GEOGRAFISCHEN INSTITUTE“; ispod posvete podatci o autoru karte: „durch Hauptmann Josef Scheda des k.k.Ingenieur-Geografen-Corps. Abtheilungs-Chef im obigen Institute, Ritter mehrerer hohen Orden, Besitzer der grossen goldenen Medaille / für Kunst und Wissenschaft von Oesterreich, Preussen, Hannover und Sachen, Mitglied des geografischen Vereins zu Berlin und Darmstadt, bearbeitet und herausgegeben. / 1856.“; svezak karte sadržava dva pregledna lista naslova „ÜBERSICHT / zur Zusammenstellung der Blaetter für die General Karte des oeſterreichischen Kaiserstaates“.

Predala carska i kraljevska Varaždinska pješačka pukovnija br. 16.

HPM/PMH-9985 – HPM/PMH-10003/a

Svezak opće karte s prikazom zemalja Austrijskoga Carstva sadržava 19 listova karte označenih rimskim brojevima od I do XX. Karta je posvećena caru Franji Josipu I., a izrađena je na temelju franciskanske topografske izmjere (1806.–1869.) koju su izveli djelatnici Carskoga i kraljevskoga Vojnogeografskog instituta u Beču pod vodstvom kartografa Josefa von Schede. Na karti je, uz zemlje Carevine, prikazan i teritorij hrvatskih zemalja, i to na listovima XII, XIII, XIV, XVII i XVIII. Također je prikazano i područje Turske Hrvatske pod imenom Kroatien, obuhvaćajući područje od rijeke Une na sjeverozapadu do Kupresa na jugoistoku. U grafičkom smislu, karta Austrijskoga Carstva smatrana je remek-djelom tadašnje austrijske kartografije. Reljefni oblici prikazani su crnim šrafama, od kojih su tamniji tonovi korišteni za prikazivanje najviših planinskih vrhova, dok su svjetlijim tonovima prikazani niži planinski lanci, a uočljivi su i podatci o nadmorskim visinama na području Dinarida. Vidljivo je da su prilikom prikazivanja geomorfoloških oblika vrlo izražene Schedine umjetničke sposobnosti. Iako je karta s tehničke strane izrađena vrlo kvalitetno, zamjera joj se sadržajna prenatrpanost, koja je smanjila preglednost, uz taman način prikazivanja reljefa. S uočenim prednostima i nedostatcima, može se reći da je Schedina karta Austrijskoga Carstva bila prva opća karta s mnoštvom hipsometrijskih podataka, a poslužila je i kao temelj za izradu općih te tematskih kartografskih prikaza hrvatskih zemalja u različitim mjerilima. Listovi opće karte Austrijskoga Carstva su sljedeći:

  1. Frankfurt
  2. Prag
  3. Brünn (danas Brno
  4. Krakau (danas Krakov)
  5. Lemberg (danas Lavov)
  6. Innsbruck
  7. München
  8. Wien (danas Beč)
  9. Debreczin (danas Debrecin)
  10. Klausenberg (danas Cluj-Napoca)
  11. Mailand (danas Milano)
  12.  nedostaje; područje sjeverne Italije, Istre, Primorja s otocima Krkom, Cresom i Lošinjom te otokom Pagom
  13. naslovni list karte obuhvaća teritorij Apeninskoga poluotoka, jugoistočni dio Austrijskoga Carstva, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru te dio Osmanskoga Carstva
  14. područje Srijemskih Karlovaca
  15. Bukarest (danas Bukurešt)
  16. Florenz (danas Firenca)
  17. Ancona
  18. Spalato (danas Split)
  19. područje Kruševca s podatcima upravno-teritorijalne podjele zemalja Austrijskoga Carstva, tumačem znakova te raznim mjerilima (austrijska, njemačka, pruska i ruska milja, francuska liga te osmanlijska jedinica za dužinu „Türkische Berri“).
  20. naslovni list s autorovom posvetom caru Franji Josipu I. Na sredini lista grafički je prikazan ženski lik smješten u znanstveno-umjetničkom salonu okružen globusima, kartama, dokumentima i mjerničkim instrumentima te bistom cara Franje Josipa I.
Izvori / literatura: Marković: 1998., 331–333; Marković: 1993., 315; „Collectio Felbar“, http://www.felbar.com/hr/map/autors/p-t/page/5/view/392 (10.5.2021.)
error: Sadržaj je zaštićen!

Hrvatski povijesni muzej