Papir na platnu, tisak; 26,8 × 34,7 cm do 43 × 56 cm, 29,7 × 27,2 cm do 49 × 53 cm; u mjerilu cca 1 : 2880; 1 : 25 000; 1 : 28 800;; naslovi planova: „Plan zum Treffen / bei / BLUMENAU und PRESSBURG, / 22. Juli 1866.“, „PLAN / zur / Schlacht von Langensalza / (27. Jun 1866.)“, „PLAN / zu dem / Treffen bei Wysokov (Nachod), bei Skalitz / und zum / Gefechte bei Schweinschädel. / 27, 28 und 29 Juni 1866.“, „PLAN / zum / Treffen bei Jičin / (29. Jun 1866)“, „PLAN / zum / TREFFEN bei KÖNIGINHOF / 29. Jun 1866.“, „PLAN / zum Gefechte bei / PODKOST / am 29. Jun 1866“, „Plan zu Recognoscirungs = Gefecht bei Versa / am 26 Jul 1866.“, „PLAN / zum / GEFECHTE bei OSWIECIM / am 27. Juni 1866.“, „PLAN / für die / GEFECHTE von TRAUTENAU / am 27. Juni und von / NEU - ROGNITZ / am 28. Juni 1866.“, „Plan / des Gefechtsfeldes von / Podkost / am 28. Juni 1866.“, „GEFECHTSFELD / der Elb-Armee bei / MÜNCHENGRÄTZ / 28. Juni 1866.“, „Plan / der Gefechtsfelder von / Podol / am 26. Juni, / und der 7. und 8. Division bei / MÜNCHENGRÄTZ / am 28. Juni 1866.“, „PLAN / zum / GEFECHTE bei PODOL / 26. Juni 1866.“, „Plan des Schlachtfeldes von Königgrätz / (3. Juli 1866.)“, „PLAN / zu den Gefechten bei / BISKUPITZ / 14 Juli / TOBITSCHAU und ROKETNITZ / 15 . Juli 1866.“; na pojedinim planovima bilješke: o prikazu situacije nakon osvajanja Diletza od stane saske vojske 29. lipnja 1866.: „Situation nach der Besetzung von Diletz durch Sie Sachsen. (:7 ½ Uhr Abends:)“; o izvršenom snimanju terena: „Aufgenommen von Bothe, / ?“, „Aufgenommen im August 1866 / von / Gnügge, Hauptmann im Westfälischen Feld Art. Regt. No.7.“, „Aufgenommen und gezeichnet von / Bothe, Premier Lieutenant im Ulanen Regt.No.15“; o nadmorskim visinama: „Die höhenzahlen bezichen sich / aus den spiegel der nordsee.“; na pojedinim planovima oznaka lista: „Blatt I.“, „Blatt II.“; na pojedinom planu okrugli otisak: „OFFICIERS BIBLIOTEK / K.K.WARASDINER INF.REGIMENT No 16“.
HPM/PMH-9966 - HPM/PMH-9980
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
Planovi bitaka s označenim rasporedom postrojbi austrijske i pruske vojske tijekom Prusko-austrijskoga rata 1866. pohranjeni u Kartografskoj zbirci različite su provenijencije: fundusu Narodnoga muzeja 1919. Varaždinska pješačka pukovnija br. 16 predala je plan bitke kod Verse (HPM/PMH-9966), devet planova preuzeto je iz Ratnoga arhiva i muzeja NDH (HPM/PMH-19730 – HPM/PMH-19732, HPM/PMH-19737, HPM/PMH-19745 – HPM/PMH-19746, HPM/PMH-19753, HPM/PMH-19758, HPM/PMH-19763), dok je manji broj planova iz spomenutoga razdoblja zatečen u Muzeju (HPM/PMH-9550, HPM/PMH-9552, HPM/PMH-9556, HPM/PMH-9978 – HPM/PMH-9980). Tijekom 2. pol. 19. st. između Austrije i Prusije trajao je politički sukob za premoć u Njemačkom savezu koji je u konačnici 1866. eskalirao oružanim sukobom – Prusko-austrijskim ratom. Pruski kancelar, Otto von Bismarck osigurao je savezništvo i neutralnost pojedinih europskih zemalja te vješto iskoristio situaciju oko uprave nad pokrajinom Schleswig-Holstein. Dana 16. lipnja 1866. pruska je vojska napala Hannover, Hessen i Sasku, austrijske savezničke zemlje. Austrija je već sljedećega dana vlastite vojne snage uputila prema Češkoj, gdje se kod Sadove 3. srpnja 1866. odvila odlučujuća bitka u korist Pruske. Rat je zaključen mirovnim sporazumom u Pragu 23. kolovoza 1866. Poražena je Austrija prihvatila Bismarckov uvjet o povlačenju Austrije iz Njemačkoga saveza, što je otvorilo put ujedinjenju Njemačke.
